Grčki filozofi | Citati

Ogovaraš li nekog, očekuj da ćeš uskoro čuti još gore stvari o sebi samom. (Hesiod)

Ne treba se uvijek ponašati isto, samo oni koji se znaju promijeniti, s promjenom situacije će se spasiti. (Ezop)

Izbjegavaj nasladu koja rađa tugom. (Solon)

Kada si sretan budi umjeren, kad si nesretan, budi razborit. (Perijandar)

Budi velikodušan s prijateljima, još će te više voljeti; budi velikodušan s neprijateljima, postat će ti prijatelji. (Kleobul)

Ono što predbacuješ drugome, ni sam ne čini. (Pitak)

Nauči vladati nad trbuhom, snom, požudom i ljutnjom. (Pitagora)

Teško je boriti se s požudom, jer što ona hoće, kupuje na štetu duše. (Heraklit)

Onaj što goori ono što želi, treba očekivati da će čuti ono što ne želi. (Euripid)

Kakvo se sjeme posije, takav plod treba i očekivati. (Antifont)

Loše društvo uništava dobre navike. (Menandar)

Mirna i vedra osoba čini mirnim i vedrim sebe i druge. (Epikur)

U životu nemoj nikada raditi ono, što bi te moglo dovesti do toga, da osjetiš strah ili sram, ako za to drugi ljudi saznaju. (Epikur)

Kraljevska je stvar činiti dobro i o sebi slušati loše. (Antisten)

Ne možemo se svima sviđati, i to nije ništa čudno. Zeus, koji nam šalje kišu, nije time svima udovoljio. (Teognid)

Ne voli stvarno onaj, koji ne voli neprekidno. (Aristotel)

Postoji vrijeme za zaljubljenost, vrijeme za vođenje ljubavi i postoji vrijeme da se prestane. (Timon)

Bogovi zaista od početka nisu smrtnicima otkrili sve stvari, ali dugim traganjem smrtnici postižu napredak u pronalaženju. (Ksenofan)

Treba biti mudar, da bi prepoznao mudraca. (Fokilid)

Ukradene stvari nas ne obogaćuju. (Hesiod)

Mnoštvo riječi ne ukazuje na mnoštvo znanja. (Tales)

Duhovni san brat je stvarne smrti. (Pitagora)

Psi laju na one koje ne poznaju. (Heraklit)

Suprotni elementi tvore sklad. Od onih elemenata koji su suprotnosti, stvorit će se najljepša harmonija. (Heraklit)

Nije dobro za ljude da im sve ide kako oni žele. (Heraklit)

Oni koji traže zlato, moraju prekopati mnogo zemlje da bi našli malo zlata. (Heraklit)

Oči i uši su loši svjedoci ako im duh nije obrazovan. (Heraklit)

Glupost je sestra zlobi. (Sofoklo)

Mudrom je šutnja odgovor. (Euripid)

Ljepota jest nešto životinjsko, ako nije udružena s umom. (Demokrit)

U obrazovanju korijeni su gorki, a plodovi slatki. (Aristotel)

Bogovi slušaju one, koji im se pokoravaju. (Homer)

Bog, a ne čovjek, mjerilo je svih stvari. (Platon)

Čovjek ne poznaje pravu sreću, jer uvijek želi ono što nema. (Bakhilid)

Bolje je siromaštvo bez opasnosti i straha od bogatstva punog nemira i patnje. (Ezop)

Preveliko bogatstvo je uzrok propasti mnogih, jer je teško održati mjeru u izobilju. (Teognid)

Lakše je trpjeti siromaštvo i bijedu, nego oholost i bezobzirnost drugih. (Euripid)

Društvo u kojem nema siromaštva jest ono koje ima najplemenitija načela. (Platon)

Vladati samim sobom i ne brinuti o bogatstvu čini čovjeka sretnim. (Platon)

Nesretan je onaj, koji ne zna nesreću trpjeti. (Bijant)

Riječi su lijek duši koja pati. (Eshil)

Tko nanosi nepravdu, nesretniji je od onog koji je trpi. (Demokrit)

Nijedno zadovoljstvo nije samo po sebi loše, već su loši načini putem kojih ljudi dolaze do zadovoljstva, koja time postaju bolna, a ne sretna. (Epikur)

Kada ljepota zahvati nešto jedinstveno, i što ima slične dijelove, cjelini daje isto.

Duša je ružna uslijed spoja, miješanja i priklanjanja tijelu i materiji.

Nečistom je zbog moralne iskvarenosti i blato drago, kao što se i svinje, tjelesno nečiste, tome raduju.

Duša postaje nešto dobro i lijepo kada postaje slična bogu, jer ljepota i sudbina bića jesu odande.

Oko nikada ne bi vidjelo sunce da nije postalo suncoliko, niti bi duša vidjela lijepo da nije postala lijepa.

Priroda ovog svijeta izmiješana je iz uma i nužnosti i sve ono što je u njega od boga dobro je, a zla potječu od stare prirode – materije koja još nije uređena.

Nigdje drugdje ne trena tražiti zlo, nego ga postaviti u dušu i smatrati ga odsustvom dobra. (Plotin)

Svako mnoštvo ima na neki način udjela u jednome. (Proklo)